Iznenadna gluhoća je teški senzoroneuralni gubitak sluha koji se razvija u roku od nekoliko sati ili se osjeti prilikom buđenja. Svake godine pogađa oko 1/5000 ljudi. Početni gubitak sluha je tipično jednostran (osim lijekovima izazvanog), a može biti blag do izražen. Mnogi također osjećaju šum u uhu, a neki i nesvjesticu, vrtoglavicu ili oboje. Često se javlja nakon izlaganja jakoj buci (npr. na koncertima i sl.) ili prilikom podizanja glave ( npr. kad je osoba sagnuta).
Češće se radi o jednostranom gubitku sluha, a koji je ponekada praćen i zaglušujućim šumom (tinnitus), osjećajem napunjenosti u uhu, rjeđe i blagom vrtoglavicom. Početna terapija u vidu čišćenja uha ne pomaže, a slijedeći korak nakon posjeta specijalistu ORL najčešće je primjena kortikosteroida (intratimpanički ili per os, na usta). Važno je za napomenuti kako bi se terapija hiperbaričnim kisikom trebala uvesti promptno, istovremeno s ostalim vrstama terapije, nikako ne tek nakon neuspješnih pokušaja istima. Najbolji rezultati postižu se ulaskom u terapiju isti tjedan, a najdulje do mjesec dana od nastupa nagluhosti – javite se liječniku na vrijeme.
Iznenadni gubitak sluha javlja se podjednako kod muškaraca i žena, češće iza 40. godine života, a simptome poput vrtoglavice i mučnine ima tek trećina pacijenata.
Uzroci nisu potpuno jasni, a može se raditi o zvučnoj traumi, nagloj izloženosti buci (poput stajanja u prvom redu na koncertu), neurološkim procesima, uzrocima vaskularnog tipa itd.
Sve je veći trend i pojava nagluhosti i/ili tinnitusa i po preboljenju COVID-19 infekcije, a koji se dovodi u vezu sa oštećenjima endotela – stijenki malih krvnih žilica virusom (direktno i indirektno). Oštećenjem istih dolazi do smanjenja ili potpunog prekida opskrbe unutarnjeg uha i organa sluha kisikom, u slučaju kojega je nužno brzo reagiranje i početak terapije hiperbaričnim kisikom.
Udisanjem 100% kisika pod tlakom postiže se njegovo topljenje u plazmi, kojim se višestruko nadilazi koncentracija kisika u krvi pri normalnim uvjetima. Na ovaj način učinkovito se ispravlja hipoksija unutarnjeg uha (prvenstveno bubnjića i Cortijeva organa). Ljudska pužnica izuzetno je dinamičan organ, koji zahtijeva adekvatnu opskrbu kisikom, međutim s obzirom na njen smještaj iza temporalne kosti opskrba krvnim žilama je ograničena. Pri akutnoj akustičnoj traumi dolazi do disfunkcije opskrbe krvlju (vaskularna teorija nagluhosti), radi čega i sama pužnica vrlo brzo reagira disfunkcijom organa, a time i sluha. Izlaganjem pacijenta eksponencijalno povećanoj koncentraciji kisika u plazmi za vrijeme HBOT, trenutno se zaobilazi hipoksija, a dugoročno pak poboljšava mreža krvnih žila. Individualno između 10. i 15. terapije, dolazi do skoka u lučenju VEGF (faktor rasta krvnih žila) koji pak potiče neoangiogenezu. Na ovom se djelovanju temelji dugoročni učinak terapije, ali je i jasan pokazatelj kako je za bilo kakav dugoročni efekt HBOT nužno primiti minimum od 10 uzastopnih terapija.
Najbolji rezultati pri iznenadnoj nagluhosti vide se pri kombiniranom djelovanju HBOT i terapije koritkosteroidima unutar 2 tjedna od početka simptoma, pri čemu poboljšanje bilježi do 19,3 dB pri umjerenim, a čak i do 37,7 dB kod težih slučajeva iznenadne nagluhosti. Primjenom kortikosteroida primarno će se zaustaviti proupalna kaskada, međutim kortikosteroidi također poboljšavaju iskorištenost kisika mobilizacijom aminokiselina nužnih za proces glukoneogeneze te dobivanja energije istom. Primjena kortikosteroida svakako ne bi trebala odgoditi početak terapije hiperbaričnim kisikom, već započeti istovremeno s njom.
Liječenje ordinira otorinolaringolog, najčešće je medikamentozno (lijekovima), a po najnovijim preporukama Europskog udruženja iz 2016. liječenje u barokomori ima učinka ukoliko započinje unutar mjesec dana od nastanka nagluhosti, što prije započne liječenje, izgledi za oporavak su veći.