Opasnost trovanja ugljičnim monoksidom posebno raste zimi, kada počinje sezona grijanja. Ugljični monoksid nastaje izgaranjem tvari koje sadrže dušik u nedovoljno zračnim prostorijama. Opasnost postoji i kod držanja upaljenog automobila u zatvorenoj prostoriji ili garaži. Ugljični monoksid opasan je jer se radi o plinu bez boje, mirisa i okusa, a jednom kada ga se udahne on se veže za hemoglobin (nosač kisika) i do 250 puta većim afinitetom nego kisik. Zbog ovoga, krv ima sposobnost prenositi sve manje kisika do tkiva i organa.
Simptomi akutnoga trovanja najčešće počinju osjećajem glavobolje i vrtoglavice, grčeva te tahikardije (ubrzanja otkucaja srca) uz visok krvni tlak. Pacijentu nedostaje zraka, osjeća bol u prsima, zbunjen je te s vremenom dolazi do nesvijesti. Nužno je što hitnije reagirati te nazvati hitnu pomoć.
Kako djeluje HBOT?
Osnovni problem jest manjak kisika, odnosno vezanje molekula CO za hemoglobin koji inače prenosi kisik posvuda u ljudskom tijelu. Ulaskom u barokomoru pod povećanim okolnim tlakom i udisanjem 100% kisika, kisik se topi u tijelu i dolazi do svih tkiva i organa otopljen – nije mu nužan hemoglobin kao nosač. Na ovaj se način ‘zaobilazi’ hemoglobin i sprječava najgori mogući ishod – oštećenje organa i smrt pacijenta. Povećanim parcijalnim tlakom kisika također dolazi do njegova višestrukog porasta u cirkulaciji te ispiranja CO iz tijela pacijenta. Na ovaj način HBOT djeluje i kod trovanja raznim drugim agensima (cijanidi, pesticidi, nitriti, CCl4).
http://www.hbo.co.za/Indications/CO/
(izvor: http://www.uhms.org/)
